Kineska ulaganja u obnovljive izvore energije profitiraju od rata u Iranu

Sukob u Iranu ističe krhkost sustava temeljenih na fosilnim gorivima te jača kinesku prednost u promicanju obnovljivih izvora energije. Stručnjaci predviđaju da će se globalni energetski poremećaji, uzrokovani ratom, ubrzati prelazak s fosilnih goriva na čiste tehnologije i obnovljivu energiju, sektore u kojima Kina ima dominantnu ulogu.

Većina nafte i plina koji su se izvozili kroz Hormuški tjesnac, sada uglavnom zatvoren, bila je namijenjena azijskim zemljama. Te su nacije prisiljene štedjeti energiju i obnavljati svoje sve manje zalihe, dok cijene benzina rastu u SAD-u i Europi. Unatoč tome što je Kina najveći kupac iranske nafte, očekuje se da će iz ovakvih poremećaja izvući korist. Predvodi u svijetu u izvozu baterija, solarne opreme i električnih vozila, a njezina industrija suočava se s rastućom potražnjom za proizvodima obnovljive energije.

Prije početka sukoba u Iranu krajem veljače, kineska prednost u području čiste tehnologije već se povećavala. Sjedinjene Američke Države, pod administracijom predsjednika Trumpa, smanjile su ulaganja u obnovljive izvore energije, oslanjajući se na vlastite velike rezerve nafte i prirodnog plina te promovirajući izvoz energije pod motom "energetske dominacije".

Sada su kineski industrijski divovi, poput proizvođača vozila BYD i proizvođača baterija Contemporary Amperex Technology Co., Limited (CATL), u izvrsnoj poziciji iskoristiti rastući interes za proizvode niske emisije, dok se svijet suočava s nesigurnošću opskrbe fosilnim gorivima. "Pristup Kine razvoju energetskog sektora i geopolitici u potpunosti je potvrđen sukobom u Iranu", izjavio je Sam Reynolds iz američkog Instituta za ekonomsku analizu energije. Još prije deset godina, kineski predsjednik Xi Jinping povezao je energetsku sigurnost s nacionalnom. Od tada je Kina pojačala fokus na obnovljivu energiju, unatoč tome što fosilna goriva i dalje čine većinu njezine domaće energetske potrošnje.