Poskupljenje goriva na pomolu: Dizel bi mogao poskupjeti do 21 cent po toni

Globalna energetska tržišta suočavaju se s ozbiljnim posljedicama ratnih zbivanja na Bliskom istoku, koja su već šesti dan u tijeku. Cijena sirove nafte Brent prešla je granicu od 80 dolara po barelu, a situacija na mediteranskom tržištu derivata, ključnom za formiranje cijena u Hrvatskoj, dodatno zabrinjava analitičare. Predviđa se drastično poskupljenje goriva koje će osjetiti hrvatski vozači.

Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, potvrdio je da su cijene derivata značajno porasle. Benzin je poskupio oko 100 dolara po toni, dok je dizel doživio još veći rast od 300 dolara po toni, s tendencijom daljnjeg rasta. Ovo bi u konačnici moglo značiti poskupljenje goriva na benzinskim postajama za oko 20 do 21 cent po litri. Iako se trenutne procjene za krajnje potrošače u Hrvatskoj kreću između pet i šest centi po litri za benzin, analitičari upozoravaju na nekontroliran rast cijena.

Hrvatska agencija za ugljikovodike raspolaže obaveznim zalihama dovoljnim za tri mjeseca, što predstavlja svojevrsni amortizer i daje određen vremenski odmak prije nego se puni udar poskupljenja osjeti. U međuvremenu, cijene plina također su doživjele nagli skok, s 32 eura na više od 60 eura po megavatsatu, iako su se kasnije malo stabilizirale. Kućanstva na javnoj usluzi i ona s ugovorima do 1. listopada zasad su zaštićena od ovih promjena, dok se poslovni sektor suočava s rastućim troškovima.

Iako hrvatsko gospodarstvo pokazuje veću otpornost na vanjske šokove zahvaljujući boljoj energetskoj neovisnosti i diverzifikaciji izvora, pritisak rasta troškova ostaje značajan. Posebno je zabrinjavajuća niska popunjenost skladišta plina, koja iznosi oko 13 posto, te potencijalni rizik preuzimanja kupnje energenata po visokim cijenama ako kriza potraje. To predstavlja veliki izazov za energetsku stabilnost zemlje, dok vozači s neizvjesnošću iščekuju utorak, dan tradicionalne korekcije cijena goriva.