Kineski proizvođači automobila dominiraju inozemnim tržištima dok domaća prodaja stagnira

Kineski proizvođači automobila ostvaruju značajan proboj na inozemna tržišta, od Europe do jugoistočne Azije, stvarajući pritisak na etablirane marke poput Toyote i Volkswagena. Međutim, situacija u Kini je suprotna, gdje prodaja vozila kontinuirano pada od kraja prošle godine. Slabija potražnja potrošača i višegodišnji intenzivan cjenovni rat doveli su do prekomjernog kapaciteta na najvećem svjetskom automobilskom tržištu.

Analitičari i stručnjaci iz industrije navode da je snažan rast kineske autoindustrije u inozemstvu potaknut jednako ekonomskom nuždom kao i ambicijom. Suočeni s mlakom domaćom potražnjom, kineski proizvođači sve se više okreću izvozu kao ključnom pokretaču rasta, što dodatno otežava položaj europskim i japanskim konkurentima koji se bore s tehnološki naprednim i cjenovno pristupačnim kineskim električnim vozilima.

„Kineski proizvođači automobila raspolažu viškom proizvodnih kapaciteta, izrazito konkurentnim lancima opskrbe, sve sofisticiranijim proizvodima i jakim ekonomskim motivom za pronalaženje rasta izvan Kine“, izjavio je Bill Russo, izvršni direktor savjetodavne tvrtke Automobility. Dodao je da globalizacija „postaje strateška nužnost“ za vodeće kineske proizvođače. Podaci Kineskog udruženja putničkih automobila pokazuju pad prodaje od petine u srpnju u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši 1,47 milijuna vozila, što je deseti uzastopni mjesec pada.

AHautomobile.hrna automobile.hr

Najnoviji oglasi

BMW 318D · 24.500 €Pogledaj oglase

Istodobno, izvoz je skočio za 88% na 923.000 vozila. Iako ti podaci uključuju i vozila ne-kineskih marki proizvedena u Kini, trend dvoznamenkastog pada na domaćem tržištu i dvoznamenkastog rasta izvoza ostaje vidljiv i kod domaćih proizvođača. Predsjednik udruženja, Cui Dongshu, kao razloge za slabu domaću potražnju navodi visoke cijene goriva koje utječu na potražnju za vozilima na benzin te kontinuiranu slabost u segmentu osnovnih limuzina. Šire gledano, autoindustrija odražava dinamiku druge najveće svjetske ekonomije: rast podržavaju snažne tvornice i izvoz, dok domaća potražnja pati zbog slabog tržišta nekretnina i potrošnje.