Europska neaktivnost potiče kinesku dominaciju u automobilskoj industriji

Najnovije brojke otkrivaju da Kina učvršćuje svoj položaj u globalnoj automobilskoj industriji. U lipnju ove godine, po prvi puta, Kina je izvezla više od milijun automobila u jednom mjesecu. Ovo predstavlja značajan porast od 71% u odnosu na prethodnu godinu, a zemlja je na putu da 2026. godine izveze preko 10 milijuna vozila.

Ovaj uspjeh nije samo još jedan proizvodni rekord, već potvrđuje da su europski politički čelnici, a posebno oni u Njemačkoj, pogrešno procijenili potencijal Kine u transformaciji globalne automobilske industrije. Dugi niz godina, europski lideri su brinuli o svojoj ovisnosti o Kini kao izvoznom tržištu, dok su njemački proizvođači poput Volkswagena, Mercedesa-Benza i BMW-a sve više ovisili o kineskim kupcima. Prevladavala je zabrinutost oko pristupa kineskom tržištu, a manje o samoj kineskoj konkurenciji.

Njemačka je propustila predvidjeti mogućnost da kineski proizvođači prvo istisnu europske marke s domaćeg tržišta, a zatim ih nadmaše u Europi i ostatku svijeta. Kina je izgradila snažan proizvodni ekosustav koji pokriva gotovo cijeli lanac opskrbe u proizvodnji automobila. To im je omogućilo brži napredak u proizvodnji električnih vozila i ponudu sve sofisticiranijih automobila po cijenama s kojima se europski proizvođači teško mogu nositi. To se odražava i u porastu tržišnog udjela kineskih marki u EU, koje su tijekom prva četiri mjeseca ove godine činile oko 6% registracija vozila, gotovo dvostruko više nego prethodne godine.

BMWna automobile.hr

BMW i još 3 vozila u prodaji

BMW X1 20d xDrive AUTOMATIK *LED, NAVIGACIJA* · 25.800 €Pogledaj oglase

Reakcija europskih čelnika dolazi kasno i možda neće biti dovoljna. EU je već uvela dodatne carine na kineska električna vozila i razmatra slične mjere za plug-in hibride, dok kineski proizvođači prilagođavaju svoje izvozne strategije kako bi zaobišli postojeće restrikcije. Nakon novog kineskog rekorda, vjerojatno će se pojačati pozivi na strože mjere i veće trgovinske sukobe. Iako carine mogu biti nužan alat, one ne mogu nadoknaditi nedostatak industrijske strategije.

Problemi europskog automobilskog sektora ne proizlaze isključivo iz Kine. Industrija se suočava s visokim cijenama energije, slabim domaćim rastom i sporijim razvojem proizvoda. Povećanje cijena kineskih proizvoda neće riješiti te probleme; u najboljem slučaju, dat će europskim proizvođačima samo malo više vremena. Dodatni izazov su i različita stajališta europskih vlada o trgovinskoj politici: Francuska zagovara jači protekcionizam, Njemačka je podijeljena između zaštite domaće proizvodnje i očuvanja pristupa kineskom tržištu za svoje velike tvrtke, dok Španjolska traži kineska ulaganja i premijer Pedro Sánchez poziva na izbjegavanje "nove trgovinske borbe". S druge strane, Bruxelles zauzima oštriji stav, s Europskim vijećem koje nedavno naziva dnevni trgovinski deficit EU-a s Kinom "jednostavno neodrživim" te traži "sustavnije" korištenje trgovinskih alata.