EU uvodi nove trgovinske barijere Kini zbog rastućeg deficita i deindustrijalizacije

Europska unija poduzela je značajne korake u uvođenju novih trgovinskih ograničenja prema Kini, koja su stupila na snagu 1. srpnja. Ove mjere uključuju ograničavanje kvota za uvoz čelika bez carina te uvođenje carine od tri eura na male pošiljke isporučene izravno europskim potrošačima s kineskih platformi. EU ove korake opisuje kao strukturnu korekciju, a ne kao protekcionizam, u kontekstu rastućeg trgovinskog deficita s Kinom koji je u 2025. godini dosegnuo 360,6 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 15% u odnosu na prethodnu godinu.

Situacija je postala posebno zabrinjavajuća za europsku automobilsku industriju. Kineska električna vozila, predvođena markama poput BYD-a, premašila su 10 posto ukupne prodaje automobila u EU u svibnju 2026. godine. Europske carine na kineska električna vozila sada dosežu čak 35,3 posto. Zbog pritiska konkurencije, Volkswagen planira smanjiti oko 100.000 radnih mjesta, dok BMW najavljuje smanjenje radne snage za otprilike pet posto do kraja 2026. godine.

Europski povjerenik za trgovinu, Maroš Šefčovič, naglasio je da trenutni trend rasta kineskog izvoza u EU, uz istovremeno smanjenje europskog tržišnog udjela u Kini, nije održiv. Procjenjuje se da je kumulativni trgovinski deficit EU-a s Kinom od 2018. godine doveo do transfera ekonomske aktivnosti s europskih na kineske proizvođače, što europska gospodarstva teško apsorbiraju i što će biti teško poništiti. Novi paket mjera dio je šire legislative koja uključuje Industrijski akceleracijski akt te izmjene Zakona o kibernetičkoj sigurnosti kako bi se ograničilo djelovanje kineskih tvrtki u europskoj kritičnoj infrastrukturi.

Unatoč tvrdnjama Kine da EU nameće protekcionističke mjere industriji koja je konkurentna zahvaljujući vlastitim tehnološkim naprecima i produktivnosti, Europska komisija ističe da kineski proizvođači uživaju značajne industrijske subvencije koje nadilaze one koje dobivaju europski proizvođači. Međutim, ovaj trgovinski odnos je dvosmjeran; europski proizvođači poput Volkswagena i BMW-a ostvaruju značajan dio svojih globalnih profita na kineskom tržištu, što znači da bi trgovinski rat mogao naštetiti i njihovim operacijama u Kini.