Europa i svijetAnaliza · 2 min čitanja

EU-ov plan 'Made in Europe' izazvao snažnu osudu Kine

Kina osudila EU-ov Industrijski akceleracijski akt kao protekcionistički, upozorivši na praćenje zakonodavstva i zaštitu interesa svojih kompanija.

Objavljeno 06. ožujka 2026. u 16:57 · Ažurirano u 10:40
EU-ov plan 'Made in Europe' izazvao snažnu osudu Kine
FotoEU-ov plan 'Made in Europe' izazvao snažnu osudu Kine

Europska komisija pokrenula je Zakon o industrijskom akceleratoru, poznat i kao plan "Made in Europe", s ciljem zaštite domaće proizvodnje. Ovaj plan predviđa preferencije pri javnoj nabavi i nove uvjete za ulaganja u sektore poput baterija, električnih vozila (EV), solarnih panela i ključnih sirovina. Kinesko Ministarstvo trgovine oštro je reagiralo, okarakteriziravši ove mjere kao "ozbiljne investicijske barijere i institucionalnu diskriminaciju" koje su u suprotnosti s principima Svjetske trgovinske organizacije.

Zakon je usmjeren prema kompanijama iz zemalja koje drže više od 40% globalnog proizvodnog kapaciteta u određenom sektoru, čime se, čini se, cilja na Kinu. Takve tvrtke morale bi zapošljavati najmanje 50% državljana EU-a u svojoj domaćoj proizvodnji, zadržati inozemno vlasništvo ispod 49% te 1% svog globalnog prihoda usmjeriti na istraživanje i razvoj unutar EU-a. Za električna vozila, ključan kineski izvozni proizvod, uvodi se zahtjev od 70% EU sadržaja za sudjelovanje u javnoj nabavi, dok su komponente baterija uglavnom izuzete, što odražava oslanjanje Europe na korejske i japanske proizvođače baterija koji čine većinu instaliranog kapaciteta.

Zanimljivo je da sve zemlje s kojima EU ima sporazume o slobodnoj trgovini, kojih je do 40, uključujući Ujedinjenu Kraljevinu, Južnu Koreju i Japan, mogu ostvariti status podrijetla iz EU-a prema ovom prijedlogu. Time se obuhvat zakona proširuje i izvan Unije, isključujući Kinu i SAD, koji nemaju sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini s blokom. Ovaj prijedlog, koji mora proći Europski parlament i sve članice EU, očekuje se da će biti finaliziran u sljedeće dvije godine, unatoč unutarnjim nesuglasicama između država članica poput Francuske, Njemačke te nordijskih i baltičkih zemalja.

Mađarska, poznata po svojim naklonjenijim stavovima prema kineskoj i ruskoj vladi, izrazila je snažno protivljenje. Zemlja, pod vodstvom Viktora Orbana od 2010. godine, nastoji se pozicionirati kao čvorište za kineske proizvođače automobila koji traže uporište u Europi, što potvrđuje i prisutnost BYD-ovog regionalnog sjedišta i prve veće lokalne proizvodne pogone u Mađarskoj. Europski automobilski sektor suočava se s gubicima radnih mjesta, a ovaj plan Bruxelles vidi kao strukturnu intervenciju za očuvanje industrijskog kapaciteta.

Povezane priče

Pročitaj i ovo