Geopolitički izazovi: Kako Australija balansira između Kine i Zapada u svijetu električnih vozila

Kineska dominacija na globalnom tržištu električnih vozila (EV) postala je značajno žarište geopolitičkih napetosti. Kao vodeći proizvođač i ključni igrač u lancu opskrbe kritičnim mineralima i baterijama, Kina svoj utjecaj širi izvan proizvodnje, oblikujući buduću energetsku sigurnost i potičući globalne pomake prema zelenim tehnologijama.

Kao odgovor, zapadne zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije uvele su obrambene mjere kako bi zaštitile vlastite industrije od inozemne konkurencije. Te mjere uključuju povećanje carina, ograničenja uvoza i druge trgovinske barijere, usmjerene na zaštitu domaćih tržišta od navodnih nelojalnih trgovačkih praksi i jačanje domaće proizvodnje. SAD su uvele 100% carine na uvezene kineske EV, dok je EU nametnula privremene carine od 17,4% do 37,6% zbog bojazni od poplave tržišta subvencioniranim vozilima.

Ova teza o prekomjernoj proizvodnji je osporena. Ekonomisti tvrde da ona često proizlazi iz nesrazmjera između stvarne i potencijalne proizvodnje, potaknutog nedovoljnom domaćom potražnjom. Kinesko domaće tržište EV bilježi snažan rast – 2023. prodano je 8,1 milijun jedinica, 35% više nego prethodne godine, a očekuje se daljnji rast. Proizvodni kapaciteti ključnih kineskih proizvođača poput BYD-a i Tesline Gigafactory u Šangaju imali su iskorištenost od oko 80% u 2023., što je unutar međunarodnih normi.

SAD i EU, iako zaštitnički nastrojeni, primjenjuju različite strategije. Američke carine su agresivnije, s ciljem usporavanja kineskih tehnoloških napredaka, posebice u području baterija koje se smatraju potencijalno dvostruke namjene. S druge strane, EU svojim carinskim mjerama nastoji potaknuti kineske tvrtke na ulaganje u Europu, čime bi se stimulirala europska automobilska industrija i potaknuo lokalni rast. Unatoč tome, brojne članice EU aktivno privlače kineska ulaganja u proizvodnju EV i druge zelene tehnologije, poput Italije, Njemačke i Francuske.