Priča o Mati Rimcu: Od garaže do globalnog tehnološkog diva

Priča o Mati Rimcu, poduzetniku i inovatoru rođenom u Livnu, započela je daleko od sjaja automobilskih izložbi. Nakon što se kao trogodišnjak s obitelji sklonio u Njemačku bježeći od rata, povratak u Samobor u Hrvatskoj donio je nove izazove. Unatoč poteškoćama u školi i zadirkivanju zbog naglaska, Rimac je vrijeme provodio u roditeljskoj garaži, posvećen svijetu elektronike i automobila. Njegov talent prepoznao je srednjoškolski profesor Ivan Vlainić, potaknuvši ga na natjecanje iz elektronike. Pobjede na lokalnoj i državnoj razini, a potom i na međunarodnim natjecanjima, dale su mu samopouzdanje koje će kasnije oblikovati njegovu karijeru. Već s 17 godina prijavio je dva patenta.

Ključni trenutak dogodio se u 18. godini kada je kupio BMW E30 iz 1984. godine, poznatog kao "kockica", s namjerom da se natječe. Nakon eksplozije benzinskog motora u drugoj utrci, Rimac je donio odluku koja će definirati njegov put: pretvoriti BMW u električni trkaći automobil. Inspiriran Nikolom Teslom, krenuo je u podvig pretvaranja dotadašnjeg "stroja za pranje rublja" u električno čudo. Njegov "Green Monster", nakon sedam temeljitih prerada i zamjene gotovo svih komponenti vlastitim izumima, počeo je rušiti svjetske rekorde, dokazujući da električna vozila mogu biti i iznimno brza.

Taj uspjeh bio je poticaj za osnivanje Rimac Automobila 2009. godine, kada je imao samo 21 godinu. Bez kapitala i iskustva, u zemlji bez razvijene automobilske industrije, suočio se s brojnim preprekama. Tvrtka je bila na rubu propasti, a čak su ostali i bez struje zbog neplaćenih računa. Ponuda investitora iz Abu Dhabija, uz uvjet preseljenja tvrtke na Bliski istok, odbijena je, što je Rimac kasnije nazvao "najboljom stvari koju je ikad napravio". Tvrtka je preživjela razvijajući i proizvodeći komponente za druge proizvođače poput Aston Martina, Koenigsegga i Jaguara, istovremeno radeći na vlastitom superautomobilu.

Poslovni model demonstracije tehnologije kroz vlastite hiperautomobile, a zatim prodaje te tehnologije drugim brendovima, pokazao se uspješnim. Tvrtka je izgradila reputaciju, privukla inženjere iz cijelog svijeta i osigurala ključne investicije od tvrtki poput Porschea, Hyundaija i Kie. Danas, Rimac Automobili broje preko dvije i pol tisuće zaposlenika iz više od 50 zemalja. Vrhunac je postignut 2021. godine kada je Volkswagen grupa predala svoj legendarni brend Bugatti hrvatskoj tvrtki, formirajući zajedničku tvrtku Bugatti Rimac. Rimčev električni hiperautomobil Nevera, s gotovo 2000 KS, postao je simbol tehnološke dominacije, oborivši 23 svjetska rekorda u jednom danu.

Unatoč postignutom uspjehu i procjenjenom bogatstvu od oko 2,3 milijarde eura, Rimac ostaje skroman. Sebe opisuje kao radoholičara s vizijom širu od samih automobila, usmjerenom na stvaranje ekosustava u Hrvatskoj, što potvrđuje izgradnja velebnog kampusa u Kerestincu. Njegov pogled usmjeren je i na budućnost autonomne vožnje, s projektom Verne (ranije Project 3 Mobility) koji razvija mrežu autonomnih robotaksija za lansiranje u Zagrebu 2026. godine, smatrajući današnji model vlasništva nad automobilom "fundamentalno pogrešnim". Njegova priča je svjedočanstvo upornosti, vizije i vjere u ostvarivost naizgled nemogućeg.